Čimbenici rizika
Ulaganjem u financijske instrumente ulagatelji očekuju dobit, ali svako ulaganje sa sobom nosi i određene rizike koji mogu značajno utjecati na ostvarenu dobit ili gubitak ulagatelja. Svaki ulagatelj bi se prije donošenja odluke o ulaganju trebao pažljivo informirati i proučiti sve dostupne informacije o relevantnim rizicima.
Navedeni rizici predstavljaju minimum informacija koje potencijalni ulagatelji trebaju uzeti u obzir pri donošenju odluke o eventualnom ulaganju u Obveznice Rizici navedeni u nastavku predstavljaju najvažnije rizike koji su svojstveni Koykanu. Isti ne obuhvaćaju one dodatne rizike koji Koykanu nisu bili poznati ili ih Koykan po svojoj razumnoj procjeni ne smatra važnima, a koji bi mogli značajno ili štetno utjecati na poslovanje Koykana i njihovo financijsko stanje, rezultate poslovanja.
Potencijalni ulagatelji se upućuju na detaljno razmatranje svih ovdje izloženih rizika. Međutim, prije donošenja odluke o eventualnom ulaganju u Obveznice Koykana ključno je da samostalno obave procjenu financijskog stanja Koykana, potencijala i rizike povezane s Koykanom.
Osnovna prava Imatelja Obveznica su pravo na isplatu glavnice po konačnom dospijeću Obveznica i pravo na dobrovoljnu opciju zamjene za udjele u Grupi Koykan kada su ispunjeni jasno definirani uvjeti. Ne postoje ograničenja slobodne prenosivosti Obveznica.
A) Rizici povezani s izdavateljem
U svojem svakodnevnom poslovanju i aktivnostima Koykan je izložen brojnim financijskim rizicima, a osobito: kreditnom riziku, kamatnom riziku, valutnom riziku, riziku likvidnosti te cjenovnom riziku.
Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik nepodmirenja obveza dužnika – neplaćanja, odnosno mogućnost da se dana sredstva neće pravodobno i/ili u potpunosti vratiti te da se neće vraćati planiranom dinamikom. Na sposobnost Koykana da uredno servisira dug mogu negativno utjecati: pad prihoda zbog smanjenja broja gostiju ili zatvaranja lokacija, rast operativnih troškova (plaće, najam, sirovine), kašnjenje u otvaranju novih lokacija koje bi trebale generirati prihode, kao i neočekivani jednokratni izdaci. Koykan ničim ne garantira sigurnost ulaganja niti daje garancije povrata plasmana van svoga poslovnog stanja i uspjeha. Koykan ne garantira prinos na izdani vrijednosni papir.
Mitigacija: Aktivno praćenje ključnih financijskih pokazatelja na kvartalnoj osnovi (DSCR, prihodi po lokaciji, EBITDA); diversifikacija prihoda kroz 8+ lokacija u 3 europske zemlje čime se smanjuje ovisnost o pojedinačnoj lokaciji ili tržištu; konzervativno upravljanje obrtnim kapitalom i gotovinskim jastukom; interni eskalacijski protokol koji definira konkretne mjere uprave pri pogoršanju financijske pozicije, uključujući odgodu novih investicija i aktivaciju rezervnih izvora financiranja. Koykan ničim ne garantira sigurnost ulaganja niti daje garancije povrata plasmana van svoga poslovnog stanja i uspjeha.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao visok.
Rizik refinanciranja i ročne strukture
Više izdanja dospijeva u relativno kratkom razdoblju neposredno prije planiranog dospijeća ovog izdanja. Budući da navedena ranije izdana izdanja dospijevaju prije ovog izdanja, ovo je izdanje u praktičnom smislu (de facto) podređeno ranijim izdanjima u pogledu raspoloživosti sredstava za isplatu.
Pregled aktivnih izdanja: PLGR-O-268A – 612.000 EUR, dospijeće 11.08.2026., PLGR-O-283A – 500.000 EUR, dospijeće 02.03.2028, PLGR-O-284A – 939.000 EUR, dospijeće 29.04.2028., PLGR-O-284K – 906.000 EUR, dospijeće 29.04.2028.; PLGR-O-288A – 932.000 EUR, dospijeće 05.08.2028.; PLGR-O-28BA – 878.000 EUR, dospijeće 16.11.2028.; PLGR-O-291A – 949.000 EUR, dospijeće 27.01.2029.
Više detalja o svakom pojedinačnom izdanju možete naći na https://koykan.com/en/investor-relations/#tablica.
Poveznica na stranicu gjde se nalaze informacije o svim izdanjima https://koykan.com/en/investor-relations/
Mitigacija: Izdavatelj planira servisiranje obveza po dospjelim izdanjima kombinacijom sljedećih instrumenata: (i) rastući operativni novčani tok Grupe koji se povećava s otvaranjem novih lokacija; (ii) refinanciranjem kroz nova dužnička izdanja sukladno tržišnim uvjetima i potražnji investitora; (iii) mogućnošću konverzije konvertibilnih obveznica u poslovne udjele, čime se smanjuje iznos gotovinske otplate; (iv) razvojem AIF kapitalnih instrumenata kroz platformu Koykan Capital & Expansion koji dugoročno zamjenjuju korporativne obveznice kao primarni instrument financiranja. Izdavatelj napominje da navedeni instrumenti ne eliminiraju rizik već ga nastoje umanjiti – sposobnost Izdavatelja da podmiri obveze u rokovima dospijeća ovisi o ostvarenju poslovnih projekcija i dostupnosti tržišnog kapitala.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao visok.
Rizik izostanka zaštitnih odredbi (nepostojanje prava na prijevremenu naplatu)
Uvjeti izdanja ne sadrže odredbe o slučajevima neispunjenja (events of default) ni o pravu imatelja na prijevremenu naplatu. Imatelji nemaju ugovoreno pravo zahtijevati prijevremenu otplatu glavnice u slučaju pogoršanja financijskog stanja Izdavatelja, osim prema prisilnim propisima (npr. u stečajnom postupku).
Mitigacija: u dokumentaciji nije utvrđena formalna mitigacija; imatelji ostvaruju prava prema općim pravilima Zakona o obveznim odnosima (zatezne kamate, sudska naplata) — vidjeti Dio E i Dio F (f).
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao visok.
Valutni rizik
Valutni rizik je rizik da će neka valuta imati manju (ili veću) vrijednost na tržištu u budućnosti. Valutni rizik proizlazi iz fluktuacije međuvalutnih odnosa eura i američkog dolara, eura i švicarskog franka, kao i svih valuta koje bi Koykan mogao imati. Koykan posluje najvećim dijelom u eurima. Ukoliko dio poslovanja bude u stranoj valuti Koykan će za takve troškove kupiti stranu valutu. Koykan neće zauzimati nikakve špekulativne pozicije u stranim valutama.
Sve obveze po ovim obveznicama – nominalni iznos, kuponi i isplata glavnice – denominirane su i plative u EUR, pa ulagatelj rezident u eurozoni nema valutni rizik prema samom vrijednosnom papiru. Za ulagatelja čija je referentna valuta različita od eura, povrat ovisi i o kretanju tečaja te valute prema euru. Na razini poslovanja Izdavatelja postoji ograničena tečajna izloženost jer dio prihoda i troškova Grupe nastaje izvan eurozone (CZK i sl.). Ta izloženost može posredno utjecati na novčane tokove Izdavatelja, a time i na njegovu sposobnost servisiranja obveza po obveznici.
Mitigacija: Više od 94% prihoda i troškova Grupe denominirano je u EUR. Hrvatska je u eurozoni od 1.1.2023.; valuta Češke Republike kreće se relativno blisko euru, čime je tečajna izloženost Izdavatelja ograničena.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao niska, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao nizak.
Rizik likvidnosti Izdavatelja
Rizik likvidnosti je privremena nemogućnost Koykana da u određenom trenutku osigura dostatna raspoloživa novčana sredstva za podmirenje tekućih dospjelih obveza, neovisno o dugoročnoj solventnosti Društva. Za razliku od kreditnog rizika koji se odnosi na strukturalnu sposobnost servisiranja duga, rizik likvidnosti nastaje kada vremenski raspored priljeva i odljeva gotovine nije usklađen – primjerice kada kupon dospijeva prije nego što prihodi od poslovanja stignu na račun.
Mitigacija: Koykan redovito izrađuje projekcije novčanog toka na mjesečnoj, kvartalnoj, godišnjoj i dugogodišnjoj razini s ciljem predviđanja potreba za likvidnim sredstvima te usklađivanja rokova dospijeća financijske imovine i financijskih obveza. Koykan će upravljati ovim rizikom održavanjem adekvatnih rezervi, te će konstantno nadgledati prognozirane i stvarne novčane tijekove i uspoređivati rokove dospijeća financijske imovine i obveza.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao niska, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao visok.
Rizik promjene vlasničke strukture i financijske nestabilnosti
Rizik promjene vlasničke strukture odnosi se na mogućnost da promjena vlasničke strukture značajno promijeni poslovanje Koykana. Ukoliko Koykan ocijeni mogućim prikupiti nova sredstva putem dokapitalizacije ili putem traženja strateškog partnera, moguće je da dođe do promjene vlasničke strukture.
Mitigacija: Floor valuacija za konverziju obveznica iznosi 6.250.000 EUR – zaštita od razvodnjavanja po prenisko procijenjenim uvjetima; konverzija je uvjetovana ispunjenjem jasno definiranih pragova (minimalni iznos 5.000 EUR odnosno 50.000 EUR za razvojna izdanja) i vremenskih uvjeta; Series A planiran je kao manjinski udio – osnivači zadržavaju upravljačku kontrolu kroz dionice s pravom glasačke većine i anti-dilucijskim mehanizmima; sve konverzije obveznica i kapitalne runde podliježu odluci uprave i skupštine članova; uprava pravodobno obavještava imatelje obveznica o materijalno relevantnim promjenama vlasničke strukture.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Rizik druge strane (Counterparty risk)
Značajan dio poslovne djelatnosti koje Koykan planira provesti bit će povjeren trećim stranama specijaliziranim za specifične djelatnosti. Koykan ne može garantirati da će treće strane u potpunosti i na zadovoljavajući način ispuniti sve svoje obveze prema Koykanu. Koykan ne može garantirati da će poslovi za koje planira ugovoriti treće strane biti napravljeni po trenutno budžetiranim cijenama.
Mitigacija: Ugovorni mehanizmi zaštite s ključnim partnerima (penali, otkazni rokovi, klauzule zamjene); diversifikacija dobavljačke baze u ključnim kategorijama sirovina kako gubitak jednog dobavljača ne bi ugrozio operacije; redovita procjena pouzdanosti i financijskog stanja ključnih partnera.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao povišen.
Franšizni rizik
Koykan Grupa u ranoj je fazi uspostave franšiznog ekosustava. Rizik se odnosi na potencijalno neispunjavanje ugovornih obveza franšiznih partnera ili nepoštivanje operativnih standarda brenda.
Mitigacija: Detaljna selekcija partnera prema financijskim, operativnim i reputacijskim kriterijima prije potpisivanja ugovora; formalni franšizni ugovor s jasno definiranim obvezama otvaranja, standardima kvalitete i mehanizmima raskida; Franchise Playbook s detaljnim operativnim standardnim postupcima (SOP); planirano kvartalno praćenje učinkovitosti i usklađenosti svakog franšiznog partnera.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
B) Rizici povezani sa sektorom
Makroekonomski rizik
Makroekonomski rizik vezan je uz gospodarsku situaciju u zemlji, stabilnost cijena, geopolitičku stabilnost i opće kretanje poslovnog ciklusa u nekoj ekonomiji. Makroekonomski rizik također obuhvaća i rizik egzogenog šoka kojima može biti izložena mala otvorena ekonomija kao što je Hrvatska. Gospodarsko usporavanje, rast cijena sirovina, energije i rada te pad raspoložive potrošnje mogu smanjiti promet i marže Izdavatelja, a time i njegovu sposobnost urednog plaćanja kupona i glavnice. Ulagatelj treba uzeti u obzir da se ovaj rizik može odraziti na kašnjenje ili izostanak isplate po obveznicama.
Mitigacija: Pregovaranje uvjeta s dobavljačima radi kontrole troškova; prisutnost u stabilnim EU ekonomijama (HR, CZ, SK, DE). Izdavatelj ne može jamčiti potražnju ni otpornost sektora; eventualni prelazak potrošača na jeftinije oblike prehrane nije zajamčen ni mjerljiv učinak pa se ne navodi kao mitigacija.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao niska, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Koncentracijski rizik
Koncentracijski rizik je rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba. Koykan je visoko izložen ovom obliku rizika s obzirom na koncentraciju poslovanja u QSR sektoru.
Mitigacija: Geografska diversifikacija poslovanja na 4 tržišta (HR, CZ, SK, DE) smanjuje izloženost trendovima specifičnima za jedno tržište; prisutnost u shopping centrima više različitih operatera smanjuje ovisnost o jednom zakupodavcu; QSR segment pokazuje strukturalnu otpornost u ekonomskim recesijama jer potrošači prelaze s puno skupljeg segmenta ugostiteljstva na pristupačnije formate.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao visok.
Rizik promjene cijena sirovina
Uspješnost poslovanja izravno je vezana za cijene sirovina i prehrambenih proizvoda. Rast cijena može stisnuti marže i negativno utjecati na profitabilnost te sposobnost servisiranja duga. Istovremeno, mogućnost prenošenja rasta troškova na prodajne cijene ograničena je cjenovnom osjetljivošću gostiju QSR segmenta – pretjeran rast prodajnih cijena može uzrokovati pad prometa i gubitak konkurentnosti.
Mitigacija: Optimizacija nabavnog lanca i ugovori s dobavljačima koji osiguravaju cjenovnu stabilnost u kratkoročnom periodu; diversifikacija dobavljača u ključnim kategorijama kako gubitak jednog dobavljača ne bi rezultirao naglim rastom troškova; praćenje cjenovnih trendova i pravovremene korekcije jelovnika i porcija kao instrument zaštite marži bez direktnog rasta cijena.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao visok.
Regulatorni rizik i rizik promjene poreznih propisa
Rizik promjene poreznih i drugih propisa predstavlja značajan rizik za potencijalne ulagatelje u Obveznice Koykana. Ovaj rizik predstavlja vjerojatnost da zakonodavne vlasti promjene porezne i druge propise na način koji će negativno utjecati na profitabilnost Koykana. Porezni sustav Republike Hrvatske podložan je čestim promjenama – i to ne samo visinom poreznih stopa, već i predmetom oporezivanja, a bilo je i promjena ostalih propisa najviše radi usklađenja sa zakonodavstvom Europske unije. Učestala izmjena poreznih propisa može narušiti financijski položaj Koykana i ugroziti daljnja ulaganja i poslovne planove. Rizikom promjene poreznih i drugih propisa Koykan može vrlo ograničeno upravljati.
Mitigacija: Sva tržišta pod EU pravnim okvirom; pravna provjera pri svakom tržišnom ulasku; usklađenost zakonodavstva RH s EU propisima.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao niska, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Politički rizik
Politički rizik odnosi se na sve rizike koji bi mogli utjecati na političku nestabilnost države. Politički rizik vezan je prije svega uz promjene nositelja političke vlasti, odnosno njihovih stajališta vezanih uz upravljanje gospodarstvom. Za gospodarstvo jedne zemlje iznimno je značajna politička situacija u toj zemlji. Uzevši u obzir trenutačno stanje unutarnjih i vanjskopolitičkih odnosa, Republika Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija, članica je Europske Unije, NATO saveza i Schengenskog prostora. Kao dio Europske Unije Republika Hrvatska primjenjuje europske standarde, norme i smjernice, te je njeno zakonodavstvo usklađeno sa zakonodavstvom Europske Unije. Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine koristi euro kao domaću valutu. Stabilnost Vlade Republike Hrvatske i njezin program može bitno utjecati na pozitivan ili negativan položaj gospodarskih subjekata. U širem smislu politički rizik se odnosi na: pravni rizik, regulatorni rizik, rizik da država ne ispunjava svoje obveze prema kreditorima i druge financijske obveze, rizik opasnosti od političkog nasilja što uključuje rizik od štrajkova, nasilnih prosvjeda, nemira, sabotaža, terorizma, građanskog rata i revolucija.
Mitigacija: HR, CZ, SK i DE su stabilne EU i NATO članice s usklađenim zakonodavstvom.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao niska, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao nizak.
C) Rizici povezani s vrijednosnim papirima
Tržišni rizik
Tržišni rizik je rizik promjene tržišne vrijednosti pojedinog vrijednosnog papira. Zbog promjene cijene na tržištu investitori moraju znati da ukoliko žele prodati obveznice po tržišnoj cijeni ista može značajno odstupati od nominalne vrijednosti sredstava koje su uložili. Rizik postoji u slučaju prodaje obveznice prije dospijeća.
Mitigacija: Upis svih obveznica u SKDD osigurava standardiziranu evidenciju i mogućnost bilateralnog prijenosa; redovita investitorska komunikacija i transparentno polugodišnje izvještavanje smanjuju pritisak na prodaju; investitorima s ulogom od najmanje 5.000 EUR dostupna je dobrovoljna opcija zamjene za udjele kao alternativni izlaz koji ne zahtijeva pronalazak kupca na sekundarnom tržištu. Napominjemo da Izdavatelj ne može jamčiti tržišnu cijenu obveznice niti dostupnost kupca na sekundarnom tržištu.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Rizik opoziva obveznica
Koykan ima pravo opozvati obveznice. Opoziv znači ranija djelomična ili cjelokupna isplata glavnice obveznice. U slučaju opoziva ulagatelj prima natrag glavnicu, ali gubi buduće kuponske prihode koje je očekivao do planiranog dospijeća.
Mitigacija: Prijevremeni opoziv Izdavatelj može provesti isključivo uz prethodnu pisanu obavijest imateljima u roku od najmanje 30 dana prije datuma opoziva; u slučaju opoziva investitor prima natrag puni nominalni iznos uloženih sredstava bez penalizacije glavnice; Izdavatelj se obvezuje da opoziv neće koristiti kao instrument izbjegavanja plaćanja dospjelih obveza nego isključivo u slučaju poboljšanja financijske pozicije ili refinanciranja pod povoljnijim uvjetima.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao niska, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Rizik izmjene uvjeta obveznica
Uvjeti ovih Obveznica mogu se izmijeniti jedino uz izričitu pisanu suglasnost svakog pojedinog imatelja. Bez takve suglasnosti Izdavatelj nema pravo jednostrano mijenjati kamatnu stopu, rok dospijeća ni nominalni iznos Obveznica. Navedeno ne utječe na pravo Izdavatelja na prijevremeni opoziv. Ulagatelji trebaju biti svjesni da bi eventualna izmjena uvjeta, uz suglasnost imatelja, mogla negativno utjecati na prava onih imatelja koji za takvu izmjenu nisu glasali ili nisu bili u mogućnosti sudjelovati u postupku.
Mitigacija: Zaštita imatelja osigurana je zahtjevom za izričitom pisanom suglasnošću svakog pojedinog imatelja za svaku izmjenu ključnih uvjeta – kamatne stope, roka dospijeća i nominalnog iznosa; svaki imatelj prima pravodobnu pisanu obavijest o predloženoj izmjeni s dovoljnim rokom za donošenje odluke; imatelji koji ne daju suglasnost na izmjenu zadržavaju prava po originalnim uvjetima izdanja ili im se nudi prijevremeni otkup po nominalnoj vrijednosti.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao visok.
Rizik povezan s fiksnom kamatnom stopom
Ulagatelj u obveznicu s fiksnom kamatnom stopom izložen je riziku pada cijene takve obveznice kao rezultat promjene na tržištu kamatnih stopa. Ako tržišna kamatna stopa raste, cijena za obveznicu s fiksnom kamatnom stopom tipično pada sve dok se prinos od takve obveznice približno ne izjednači s tržišnom kamatnom stopom. Ako tržišna kamatna stopa pada, cijena obveznice s fiksnom kamatom tipično raste sve dok se prinos od takve obveznice približno ne izjednači s tržišnom kamatnom stopom.
Mitigacija: Fiksna kamatna stopa štiti Društvo od rasta troškova financiranja. Investitor prima poznati kupon do dospijeća bez promjene iznosa.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao niska, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao nizak.
Rizik inflacije
Rizik inflacije predstavlja promjenu kupovne moći valute u kojoj je Obveznica denominirana, u kojem slučaju se mijenja realna vrijednost Obveznice. Ako je stopa inflacije veća od nominalnog prinosa na ulaganja u Obveznice, realni je prinos od ulaganja u Obveznice negativan.
Mitigacija: Kamatna stopa od 7,5% godišnje odabrana je s ciljem pružanja realnog prinosa investitorima u uvjetima umjerene inflacije; kratki rok dospijeća (3 godine od izdanja) smanjuje vremensku izloženost inflacijskom riziku u usporedbi s dugoročnijim instrumentima. Izdavatelj napominje da ne može jamčiti realni prinos niti utjecati na kretanje stope inflacije – investitor snosi rizik da inflacija premaši nominalni kupon.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Rizik povezan s opcijom zamjene za udjele
Ove obveznice nisu konvertibilne te iz njih ne proizlazi pravo ulagatelja na zamjenu za poslovne udjele ili druge vlasničke instrumente Izdavatelja ili povezanih društava.
Neovisno o navedenom, Izdavatelj namjerava tijekom trajanja obveznica ponuditi postojećim imateljima obveznica dobrovoljnu mogućnost zamjene obveznica za udjele u Grupi Koykan, pri čemu bi pravo sudjelovanja bilo predviđeno za ulagatelje s ulaganjem od najmanje 5.000 EUR. Takva mogućnost predstavlja zasebnu poslovnu odluku Izdavatelja i nije sastavni dio prava koja proizlaze iz ovih obveznica.
Navedena opcija predviđena je s ciljem omogućavanja postojećim ulagateljima sudjelovanja u planiranom vlasničkom restrukturiranju Grupe Koykan, čiji su priprema i provedba u tijeku. Uvjeti zamjene, uključujući omjer zamjene, način utvrđivanja vrijednosti i ostale relevantne uvjete, bit će definirani zasebnom dokumentacijom ako i kada takva ponuda bude upućena.
Ulagatelj nije obvezan prihvatiti ponuđenu zamjenu. Ako ponudu ne prihvati, zadržava status imatelja obveznica sa svim pravima koja proizlaze iz uvjeta izdanja, uključujući pravo na isplatu kamate i povrat glavnice po dospijeću. Ako prihvati ponudu i postane suvlasnik, vrijednost i prava stečenog udjela ovisit će o uvjetima zamjene, utvrđenoj valuaciji i budućim promjenama vlasničke strukture, uključujući mogućnost razrjeđenja udjela.
Mitigacija: Zamjena je dobrovoljna mogućnost, a ne obveza ulagatelja, i nije svojstvo same obveznice. Prije svake ponude zamjene Izdavatelj će ulagatelju pravodobno dostaviti uvjete zamjene i referentnu vrijednost.
Napomena: I uz dostavljene uvjete, zamjena ne jamči određenu vrijednost stečenog udjela niti zaštitu od razrjeđenja, pa ulagatelj snosi rizik vrijednosti udjela koji bi zamjenom stekao.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Rizik povezan s oporezivanjem prihoda od obveznica
U trenutku pisanja ovoga dokumenta kuponska kamata nije oporeziva. Porez na kapitalnu dobit postoji u slučaju da se obveznice prodaju po višoj cijeni od cijene po kojoj su kupljene ako se prodaja izvršila u razdoblju kraćem od dvije godine od kupnje obveznica. Postoji rizik promjene gore navedenih propisa koji su sada izrazito povoljni za kupce obveznica. Koykan na nikakav način ne može utjecati na porezne propise RH. Plaćanje kamate iz Obveznice ne podliježe obračunu i plaćanju poreza na dodanu vrijednost.
Prihodi koje ulagatelj ostvaruje od ovih obveznica mogu podlijegati porezu sukladno propisima koji vrijede u trenutku ostvarenja prihoda. Porezni tretman ovisi o poreznom statusu i rezidentnosti pojedinog ulagatelja te o eventualnim međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Porezni propisi i njihovo tumačenje mogu se mijenjati, uključujući s učinkom tijekom trajanja ulaganja, što može smanjiti neto prinos ulagatelja.
Napomena: Izdavatelj ne daje poreznu obavijest niti jamči određeni porezni tretman. Preporučuje se da svaki ulagatelj, prije ulaganja, zatraži savjet vlastitog poreznog savjetnika o poreznim posljedicama stjecanja, držanja, otuđenja i eventualne opcije zamjene ovih obveznica.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao nizak, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Financiranje ulaganja u obveznice pozajmljenim sredstvima
Financiranje ulaganja u obveznice zajmom, kreditom ili margin kreditom može značajno povećati rizik ulagatelja. Ukoliko ulaganje u obveznice financira pozajmljenim sredstvima, ulagatelj mora prilikom izračuna povrata od ulaganja, odnosno gubitka u slučaju da tržišna cijena obveznice značajno padne, uzeti u obzir i troškove otplate zajma odnosno kredita. Budući da ove obveznice nisu uvrštene na uređeno tržište i nemaju organiziranu sekundarnu cijenu, procjena njihove vrijednosti kao kolaterala ovisi o procjeni kreditora – što može rezultirati margin callom i prisilnom prodajom neovisno o stvarnoj financijskoj poziciji Izdavatelja. Ulagatelji ne smiju pretpostaviti da će zajam ili kredit otplatiti samo iz prihoda koje očekuju od ulaganja u obveznice koje stječu pozajmljenim sredstvima. Umjesto toga, ulagatelji bi trebali dobro procijeniti vlastitu financijsku poziciju prije ulaganja tako da steknu uvid bi li bili u mogućnosti plaćati kamate i otplatiti glavnicu zajma odnosno kredita te mogu li uz to pretrpjeti gubitke iz ulaganja u obveznice umjesto da ostvare zaradu. Kod margin kredita obveznice su u zalogu vjerovnika, te u slučaju naglog pada cijene postoji rizik da će morati prodati sve ili dio obveznica kako bi izašli iz margin call-a odnosno vratili kredit.
Mitigacija: Izdavatelj preporučuje ulaganje isključivo iz vlastitih slobodnih sredstava bez korištenja financijske poluge. Ulagatelj koji razmatra financiranje pozajmljenim sredstvima trebao bi prethodno konzultirati financijskog savjetnika i u kalkulaciju uključiti troškove financiranja, scenarij djelomičnog ili potpunog gubitka ulaganja i nemogućnosti prodaje obveznice na sekundarnom tržištu.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao visok.
Transakcijski troškovi i naknade pri sekundarnom trgovanju
Prilikom sekundarnog trgovanja obveznicama mogu se pojaviti transakcijski troškovi. Ti troškovi mogu umanjiti ili potpuno eliminirati potencijal zarade od trgovanja obveznicama. Transakcijski troškovi javljaju se najčešće u obliku fiksne naknade za transakcije manje vrijednosti ili varijabilne naknade (izražene u postotku) za transakcije veće vrijednosti. Osim troškova izravno povezanih sa sklapanjem transakcija sekundarnog trgovanja (direktni troškovi), ulagatelji trebaju uzeti u obzir i neke troškove koji se mogu pojaviti i nakon sklapanja transakcija (kao npr. troškovi skrbništva nad obveznicama, troškovi vođenja transakcijskog računa, javnobilježnički troškovi, i sl.). Ulagatelji se trebaju upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s obveznicama prije donošenja investicijske odluke.
Mitigacija: Ovaj rizik nastaje isključivo u slučaju sekundarnog prijenosa obveznice prije dospijeća. Ulagatelji koji drže obveznicu do dospijeća ne snose transakcijske troškove sekundarnog trgovanja. Izdavatelj preporučuje ulagateljima da se prije eventualnog sekundarnog prijenosa informiraju o svim primjenjivim naknadama kod SKDD-a i posrednika koji provodi prijenos.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
D) Rizici povezani s ponudom
Rizik likvidnosti izdanja
Tržište kapitala u Republici Hrvatskoj još je uvijek nedovoljno razvijeno. Organizirano sekundarno tržište za ove obveznice nije dostupno, pa investitor treba planirati držanje obveznice do dospijeća. Investitori trebaju biti svjesni da postoji mogućnost da svoju obveznicu neće moći lako prodati niti je prodati po željenoj cijeni. Izdavatelj trenutačno ne planira uvrštenje obveznica na uređeno tržište niti na MTP, no zadržava mogućnost da o tome odluči naknadno tijekom trajanja obveznica; eventualno uvrštenje nije zajamčeno te se investitori pri ulaganju ne bi trebali oslanjati na postojanje sekundarnog tržišta.
Mitigacija: Prijenos je moguć isključivo bilateralnim transferom putem SKDD uz samostalno pronalaženje druge ugovorne strane. Preporučeno razdoblje držanja do dospijeća.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao visoka, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao visok.
E) Ostali rizici
Operativni i projektni rizik
Operativni rizik obuhvaća rizike koji su vezani za svakodnevno upravljanje restoranima i uspješno izvršavanje poslovnih operacija. Koykan je izložen riziku operativnih poremećaja koji mogu nastati uslijed kadrovske nestabilnosti, problema u lancu opskrbe, kvarova IT sustava, neispunjavanja higijenskih standarda ili grešaka u upravljanju pojedinim lokacijama. S rastom mreže na više zemalja i otvaranjem novih lokacija operativna kompleksnost značajno raste, što povećava vjerojatnost operativnih odstupanja.
Mitigacija: PMO okvir standardizira sve procese otvaranja novih lokacija od arhitekture do prvog dana rada; unified POS i ERP (Odoo) sustavi osiguravaju konzistentnost operacija i financijskog izvještavanja u svim lokacijama i tržištima; standardizirani operativni postupci (SOP) definiraju svaki aspekt rada restorana neovisno o lokaciji ili zaposleniku; diversifikacija prihoda kroz 8+ lokacija u 3 europske zemlje smanjuje operativnu ovisnost o pojedinačnoj lokaciji.okvir za upravljanje projektima otvaranja; unified POS i ERP sustavi; standardizirani operativni postupci (SOP); diversifikacija prihoda kroz 8+ lokacija u 3 zemlje.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Ekspanzijski i projektni rizik
Rizik kašnjenja otvaranja novih lokacija ili prekoračenja budžeta. Svako kašnjenje u otvaranju ili prekoračenje planiranih troškova može negativno utjecati na planirane prihode i sposobnost servisiranja duga.
Mitigacija: Standardizirani buildout postupak kroz PMO okvir osigurava predvidive rokove i troškove otvaranja svake nove lokacije; iskustvo stečeno kroz 8+ otvaranja u 4 europske zemlje direktno se primjenjuje na svako novo otvaranje kroz dokumentirane procese i provjere; CAPEX rezerva od 10-15% ugrađena je u svaki buildout budžet kao zaštita od nepredviđenih troškova; aktivni pipeline od minimalno 3 lokacije u pregovorima u svakom trenutku osigurava vremenski buffer koji smanjuje pritisak u slučaju kašnjenja na pojedinoj lokaciji.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao srednja, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Reputacijski rizik
Negativne recenzije, medijsko izvještavanje ili incidenti na lokacijama mogu utjecati na brand i prihode Grupe, a posredno i na sposobnost servisiranja obveza.
Mitigacija: Kontinuirano praćenje NPS-a i online recenzija (Google, TripAdvisor) na razini svake pojedine lokacije s ciljem ranog uočavanja negativnih trendova; brand standardi i operativni postupci (SOP) obvezni su za sve korporativne lokacije i franšizne partnere, čime se osigurava konzistentnost iskustva gostiju; redovite interne provjere higijene i kvalitete hrane smanjuju rizik prehrambenih incidenata; krizni komunikacijski protokol definira odgovornosti, kanale i rokove reakcije u slučaju negativnih medijskih objava ili incidenata; transparentno polugodišnje izvještavanje investitorima gradi povjerenje i smanjuje reputacijski rizik prema kapitalnom tržištu.
Vjerojatnost nastanka rizika procjenjuje se kao niska, a negativan utjecaj na Izdavatelja kao srednji.
Više informacija možete naći u dokumentu: Informacijski Dokument